Brodolom rimskog trgovačkog broda punog amfora iz 1. stoljeća prije Krista.

 Tijekom 2. i 1. stoljeća prije Krista, Rimsko carstvo proširilo se istočnom obalom Jadranskog mora nailazeći pritom na brojna neprijateljska Ilirska plemena koja su se borila protiv rimske dominacije stoljećima. U 9. stoljeću rimska je vladavina razdvojila Ilirsku provinciju na Dalmaciju i Panoniju.
Na otoku Pagu,kojega latinski izvori zovu Cissa,Rimljani su naišli na moćno Ilirsko pleme - Liburne. Čuveni moreplovci, Liburni su dominirali širokim prostorom Jadranskoga mora tijekom ranih stoljeća prvoga tisućljeća prije Krista.

 Rimska vlast ojačana je dolaskom mnogih naseljenika iz različitih dijelova Italije i ostalih rimskih pokrajina. Taj priliv doseljenika utjecao je na povećanje pomorskih zanata u priobalju, ali i u ostalim dijelovima Mediterana. Međutim,neprijateljski napadi autohtonih plemena, slabo poznavanje pomorskih ruta i klime dovelo je do mnogih brodoloma od kojih su mnogi otkriveni u današnje vrijeme.

 Poznata rimska naselja na sjevernom dijelu Paga: Cissa u okolici Caske; Navalia u okolici Novalje razvila su se u političke, administrativne i pomorske centre.

 Drevni Grci prvi su koristili amfore kako bi pohranili ulje, vino i druge proizvode. Međutim, Rimljani su bili ti koji su iskoristili amfore kao način transporta raznih dobara kako se njihovo pomorska djelatnost širila Mediteranom. Napravljene od otpornog keramičkog materijala, amfore su odoljele razornom utjecaju vremena i omogućile nam proučavanje tereta drevnih potonulih brodova. To nam je dalo uvid u drevne rute kojima su se obavljale pomorske djelatnosti kao i u ekonomska zbivanja tog perioda.

 U proljeće 2004. godine, Dražen Peranić otkrio je  potopljeni trgovački brod iz 1. stoljeća prije Krista na kojem je pronađena kolekcija od sto amfora i ostatci dva vodeća sidra. Ovo morsko arheološko nalazište smješteno je u zaljevu Vlaška Mala u Velebitskom kanalu istočno od Paga.

 Pomorski arheolozi utvrdili su da su amfore pripadale klasi zvanoj Lamboglia 2. Izrađene su na zapadnoj Jadranskoj obali, ali postoji vjerovanje da se izrada ovog tipa amfora pojavila i u istočnim priobalnim regijama Jadarana.

 Korištene prvenstveno za transport vina, ova klasa amfora pretežno se proizvodila od sredine 2. stoljeća do kraja 1. stoljeća prije Krista i upotrebljavala  se najviše za lokalnu pomorsku djelatnost, ali je nađena i u drugim mediteranskim regijama. Na jednoj od amfora pronađen je zapis: "Timo" koji je proizvođač urezao kako bi obilježio proizvodnu seriju.

 Uz amfore i sidra, pronađeni su i drugi objekti. Blizu najveće koncentracije amfora nađene su četri keramičke zdjele i mlin za žito. Svi ovi objekti dio su brodske galerije. Tijekom arehološkog pregleda, na samom rubu nalazišta pronađen je i glavni uteg korišten za mjerenje dubine.

 Novalja, uz pomoć Ministarstva kulture, proglasila je ovo arheološko otkriće zaštićenim područjem u maju 2004. godine. Danas je nalazište zaštićeno željeznim kavezom 10 metara širokim, 12 metara dugim i 2-4 metra visokim gdje je samo znanstvenicima dopušten ulaz kroz otvor kako bi mogli dalje istraživati. Rekreativnim roniocima dozvoljeno je posjetiti nalazište, a za one koji nemaju prilike posjetiti nalazište postoji izložba slika i videa kao i pronađenih artefakata u lokalnom muzeju u Novalji.

Tekst: Irena Radić Rossi

Fotografije: Daniel Frka, Ratko Petričić, Irena Radić Rossi

Web: Vladimir Marušić